Udruga Leptirići | 05. svibnja Nacionalni dan cerebralne paralize
18101
post-template-default,single,single-post,postid-18101,single-format-standard,ajax_fade,page_not_loaded,,qode-title-hidden,transparent_content,qode-theme-ver-13.2,qode-theme-bridge,wpb-js-composer js-comp-ver-5.4.5,vc_responsive
slika c.p

05. svibnja Nacionalni dan cerebralne paralize

Svim osobama s cerebralnom paralizom, njihovim obiteljima i svim ustanovama i osobama koje brinu o njima čestitamo Nacionalni dan cerebralne paralize. Ove godine 20 je obljetnica obilježavanja Nacionalnog dana osoba s cerebralnom paralizom, koju proživljavamo u posebnim uvjetima zbog pandemije izazvane virusom Covid 19.

Prema službenim podacima Izvješća o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj živi 511.281 osoba s invaliditetom koje čine 12.4 % ukupnog stanovništva. Od ukupnog broja osoba s invaliditetom; osobe s cerebralnom paralizom čine 4.1 % odnosno 20.939 osoba. U našoj Dubrovačko neretvanskoj županiji živi 461 osoba s cerebralnom paralizom.

Cerebralna paraliza (CP) je grupa neprogresivnih, ali često promjenjivih motoričkih poremećaja uzrokovanih razvojnim poremećajem ili oštećenjem mozga u ranom stadiju razvoja. Uzroci mogu biti prenatalni, perinatalni i postnatalni. Definicija i dijagnoza cerebralne paralize još uvijek su predmet rasprava zbog nespecifičnih uzroka i velikih razlika u kliničkoj slici.

Cerebralna paraliza očituje se neuromotoričkim pormećajem kontrole položaja i pokreta tijela, tonusa i refleksa već od dojenačke dobi, a usporen razvoj motorike je uvijek prisutan. Cerebralna paraliza često je popraćena nizom neurorazvojnih poremećaja kao što su epilepsija, poremećaji vida, sluha, govora, osjeta, percepcije te intelektualnim teškoćama. Klasificirana je kao razvojna teškoća budući da rani poremećaji motorike uzrokuju čitav niz ostalih problema od kojih su najčešći gastroenterološki problemi (koji nerijetko dovode do smanjenog rasta i pothranjenosti), respiratorni problemi, poremećaji urodinamike, deformacije skeleta, osteoporoza i razni ortopedski problemi.

Najčešći oblik cerebralne paralize, više 75%, je spastični, a ostatak su ataktički, distoni i atetotski. Učestalost cerebralne paralize kreće se između 2% do 4% i to je najučestaliji tjelesni invaliditet u djetinjstvu. Višestruki poremećaji prisutni su kod više od četvrtine osoba s cerebralnom paralizom. Bez obzira na jačinu oštećenja, cerebralna paraliza je kompleksni invaliditet koji zahtijeva interdisciplinarni pristup i kontinuiranu podršku. Ono što je bitno naglasiti je da cerebralna paraliza nije bolest i ne može se izliječiti ali da se individualnim pristupom i tretmanom mogu ublažiti simptomi, spriječiti daljnje razvojne teškoće i znatno poboljšati kvaliteta života osoba s cerebralnom paralizom.