Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj skrbi koji je stupio na snagu 30.prosinca prošle godine, promjenjena je odredba prema kojoj su osobnu invalidninu mogle primati samo osobe s najtežim invaliditetom koje nemaju nikakvog prihoda ili im je prihod manji od 1.1250,00 kuna mjesečno – u tom slučaju primali su osobnu invalidninu u visini razlike između njihovih primanja i 1.250,00 kuna.
Izmjenama, plaća i autorski honorari više se ne računaju kao prihod, te će i sve zaposlene osobe s invaliditetom koje odgovaraju kriterijima primati osobnu invalidninu.
Dakle osoba s invaliditetom koja radi i prima plaću od početka ove godine ima pravo primati i osobnu invalidninu koja iznosi 1.250,00 kuna, bez obzira na to koliko zarađuje.
No osobe koje su već završile svoj radni vijek i žive od mirovine to pravo neće imati ukoliko im je mirovina veća od 2.455,00 kuna. Osim osoba koje primaju mirovinu, isključene su i osobe s drugim primanjima koji nisu plaća ili autorski honorar, poput rada na ugovor o djelu ili naknade tijekom stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.
Iz Ministarstva za demografiju obitelj mlade i socijalnu politiku javljaju da će se u dogledno vrijeme pristupiti izradi novog cijelovitog zakona te će se razmotriti riješavanje i ovih problema sukladno financijskim sredstvima Državnog proračuna.
Prema podacima HZJZ-a za 216 godinu u Hrvatskoj je bilo 511,850 osoba s invaliditetom, od čega je njih 20.378 bilo zaposleno. Od tog broja samo polovica njih odgovarala je propisanim kriterijima po kojima ih poslodavci mogu prijaviti kao zaposlenike s invaliditetom. Što znači da su imali najmanje 90 % tjelesnog oštećenja radi gubitka vida , barem 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka sluha, te 90% ukupnog tjelesnog oštećenja u slučaju više različitih oštećenja, s time da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 70%.
U listopadu 2017 osobnu invalidninu u Hrvatskoj je primalo tek 26.115 osoba.